Papilomi dojke

Papilomi dojke: Dijagnoza, lečenje i proces operacije

Papilomi dojke su benigne lezije koje nastaju u mlečnim kanalima dojke. Iako se većina papiloma smatra bezopasnim, važno je pratiti ove promene jer mogu povremeno biti povezane sa povećanim rizikom od razvoja raka dojke, posebno kada postoje atipične ćelije ili druge promene u tkivu dojke. U ovom tekstu detaljno ćemo objasniti proces dijagnostikovanja papiloma dojke, kako izgleda operacija koja je najčešće preporučena terapija, kao i rizike koji mogu biti povezani sa ovom bolešću.

Šta su papilomi dojke?

Papilomi dojke su benigne promene koje nastaju unutar mlečnih kanala dojke. Oni su najčešće mali tumori koji mogu izazvati krvavi iscedak iz bradavice. Papilomi mogu biti pojedinačni (solitarni) ili višestruki. Iako su obično bezopasni, neki mogu biti povezani sa povećanim rizikom za razvoj raka dojke, posebno ako imaju atipičnu strukturu ili su prisutne druge lezije u okolnom tkivu.

Kako se dijagnostikuje papilom dojke?

Prvi korak u dijagnostici papiloma dojke je klinički pregled, tokom kojeg lekar može primetiti krvavi iscedak iz bradavice ili palpabilnu masu. Međutim, za potvrdu dijagnoze neophodni su dodatni dijagnostički testovi, kao što su:

• Mamografija: Ovo je osnovna metoda za vizualizaciju promena u dojkama, ali mamografija nije uvek dovoljno osetljiva da otkrije male papilome.
• Ultrazvuk dojki: Ova metoda je bolja za detekciju malih lezija i često se koristi kao dopuna mamografiji, posebno za žene sa gustim tkivom dojke.
• Galaktografija: Ovo je dijagnostički postupak koji koristi kontrastnu supstancu za ispitivanje mlečnih kanala, pomažući u lociranju papiloma, čak i ako su mali i nepalpabilni.
• Biopsija dojke: Kada se sumnja na papilom, lekar može preporučiti biopsiju, koja je najpouzdaniji način za potvrdu dijagnoze. Biopsija se obično vrši uz pomoć igle ili ekscizijom malog dela tkiva.

Lečenje papiloma dojke

Kada se potvrdi dijagnoza papiloma, lečenje obuhvata operativnu intervenciju kako bi se uklonila lezija. Najčešće korišćena metoda je eksicizija (hirurško uklanjanje) papiloma, jer to omogućava potpuno uklanjanje tumora i smanjuje rizik od recidiva ili razvoja malignih promena.

Proces operacije papiloma dojke

Operacija uklanjanja papiloma dojke obično je jednostavna i minimalno invazivna. Evo kako izgleda proces operacije:

1. Priprema za operaciju: Pre nego što dođe do samog operativnog zahvata, pacijentkinja će proći kroz nekoliko pripremnih koraka. To uključuje konsultaciju sa hirurgom koji će detaljno objasniti proceduru, rizike i očekivani oporavak. Pre operacije, pacijentkinja ne treba da jede niti pije 8 do 12 sati kako bi bila spremna za anesteziju.
2. Anestezija: Operacija se obično izvodi pod lokalnom anestezijom, što znači da će pacijentkinja biti budna tokom zahvata, ali će osećati samo minimalnu nelagodnost na mestu operacije. U nekim slučajevima, ako je operacija složenija ili pacijentkinja želi da bude potpuno opuštena, može se koristiti opšta anestezija.
3. Sam zahvat: Tokom operacije, hirurg pravi mali rez na koži dojke, u blizini mesta gde se nalazi papilom. U nekim slučajevima, ovaj rez može biti oko bradavice, kako bi se minimizirali estetski efekti. Zatim, pomoću preciznih hirurških instrumenata, lekar uklanja papilom i okolno tkivo kako bi se obezbedilo da su sve abnormalne ćelije uklonjene.
4. Zatvaranje rane: Nakon što je papilom uklonjen, hirurg zatvara rez pomoću sutura (šavova). Ovi šavovi su obično unutrašnji, što znači da će se postepeno apsorbovati i nije potrebno uklanjati ih nakon operacije. Ponekad mogu biti postavljeni i spoljašnji šavovi, koji će biti uklonjeni nakon nekoliko dana.
5. Oporavak: Oporavak nakon operacije papiloma dojke obično traje od nekoliko dana do nedelju dana. Većina žena može biti otpuštena kući istog dana, a proces oporavka je uglavnom bezbolan, uz blagu nelagodnost koja se može ublažiti analgeticima. Pacijentkinje se savetuje da izbegavaju teže fizičke aktivnosti i nošenje teških predmeta tokom oporavka.
6. Praćenje: Nakon operacije, pacijentkinja će morati redovno dolaziti na kontrole kod lekara. U nekim slučajevima, lekar može preporučiti dodatne testove (poput mamografije ili ultrazvuka) kako bi se osiguralo da nije došlo do recidiva ili razvoja novih lezija.

Rizik od recidiva i maligniteta

Iako je operacija obično uspešna u uklanjanju papiloma, u nekim slučajevima papilomi mogu da se vrate, posebno ako su povezani sa proliferativnim lezijama, kao što su atipična duktalna hiperplazija ili druge promene u okolnom tkivu. Ako se atipija pronađe tokom biopsije, važno je pažljivo pratiti stanje pacijentkinje jer ove lezije mogu povećati rizik od razvoja raka dojke.

Prema nekim istraživanjima, žene sa intraduktalnim papilomima imaju umereni rizik za razvoj invazivnog raka dojke (od 1,5 do 2 puta veći nego žene koje nemaju papilome). Međutim, kod žena sa višestrukim papilomima, rizik može biti znatno veći, posebno ako se prisutna atipija ili druge abnormalnosti u tkivu.

Papilomi dojke su često benigne lezije, ali mogu predstavljati rizik za razvoj raka dojke, posebno ako imaju atipične promene. Dijagnoza papiloma se postavlja kroz dijagnostičke testove poput ultrazvuka, mamografije i biopsije. Lečenje obično zahteva operaciju, koja je sigurna i minimalno invazivna, sa kratkim vremenom oporavka. Međutim, važno je da pacijentkinje nastave sa redovnim kontrolama i da budu svesne potencijalnih rizika od recidiva ili malignih promena.